| Naziv: | Koprivničko-križevačka županija |
| Sjedište: | Koprivnica, Antuna Nemčića 5 |
| Godina osnivanja: | 13. travnja 1993. |
| Matični broj: | 1147242 |
| Župan: | Darko Koren |
| Površina županije: | 1.746 km2 |
| Broj stanovnika: | 124.467 stanovnika |
| Teritorijalno-politički ustroj: | 3 grada i 22 općine, te 264 naselja |
| Gospodarstvo: | Broj gospodarskih subjekata: 2898 gospodarskih subjekata, ukupan broj zaposlenih u gospodarstvu: 28.839 osoba, ukupan prihod gospodarstva: 7,3 milijarde kuna |
| Poljoprivreda: | Registrirani poljoprivrednici: 12.000 osoba, procjena vrijednosti primarne poljoprivrede: 1.2 milijarde kuna |
| Kulturni identitet: | kolijevka hrvatske naivne umjetnosti |
| Prirodna baština: | područje rijeke Drave i planine Kalnik |
Koprivničko-križevačka županija smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Nalazi se u grupi županija Središnje Hrvatske, zajedno sa Zagrebačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Međimurskom, Bjelovarsko-bilogorskom, Sisačko-moslavačkom i Karlovačkom županijom. Sa sjeveroistočne strane graniči s Republikom Mađarskom. Unutar Republike Hrvatske Koprivničko-križevačka županija graniči sa sljedećim županijama: Međimurskom, Varaždinskom, Zagrebačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Virovitičko-podravskom.
Sa površinom od 1.746 km2 sedamnaesta je po veličini županija u Hrvatskoj, dok je po broju od 129. 397 stanovnika šesnaesta po veličini.
Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Republike Hrvatske Koprivničko-križevačka županija pripada Panonskoj mega regiji, a unutar nje zavali sjeverozapadne Hrvatske. Prostor Koprivničko-križevačke županije izrazito je raznolik, te uključuje nekoliko prostornih cjelina koje se međusobno razlikuju ne samo po prirodno-zemljopisnim već i po gospodarskim, demografskim, prometnim i ostalim karakteristikama.
Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave. Na tom dijelu županije, prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Ovaj dio prostora je naseljen nešto većim i koncentriranim naseljima, koja djelomično, uslijed dobrih prometnih veza sa Koprivnicom, poprimaju određene elemente urbanizacije. Kao središnja naselja ovog prostora ističu se u prvom redu Koprivnica, tradicionalni centar nastao na kontaktu ravničarskog i brdskog dijela županije, te manji Ðurđevac u istočnom dijelu zaravni.
Brdski dio županije čini prostor Kalničkog gorja i Bilogore, područje brežuljkastog reljefa. Čitavo pobrđe odijeljeno je dolinom Koprivničke rijeke u dva dijela. Bilogorski dio (najveæa visina 307 m n.v.) smješten je na sjeverozapadnom dijelu, dok drugi dio čini područje Kalničkog gorja, sa najvišim vrhom Kalnikom (642 m n.v.). U ovom prostoru prevladavaju mala ruralna naselja (izuzev grada Križevaca), sa izrazito negativnim demografskim karakteristikama.
Geografsko-prometni položaj županije obilježavaju dva pravca: sekundarni transverzalni i longitudinalni prometni pravac. Transverzalni pravac omogućuje povezivanje Republike Hrvatske (posebno Jadrana) sa srednjoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama, a istodobno povezuje podravski bazen sa Zagrebom. Taj transverzalni prometni pravac prelazi preko niske Lepavinske previje i predstavlja ujedno prirodno-geografski povoljnu trasu koja nije dovoljno valorizirana, a ujedno predstavlja nizinsku komunikaciju između dravske i savske nizine. Sekundarnim longitudinalnim pravcem koji ide dravskom nizinom povezuje se središnja Hrvatska s istočnom Hrvatskom te zapadnoeuropske i srednjoeuropske zemlje s jugoistočnom Europom. Sekundarni longitudinalni hrvatski prometni pravac bio je jedan od ključnih prometnih koridora u Domovinskom ratu.
Geoprometni položaj županije treba biti usmjerivač budućeg prostornog i gospodarskog razvitka, jer joj omogućuje izravni kontakt sa susjednim srednjoeuropskim zemljama. Geopolitički položaj i smještaj Koprivničko-križevačke županije olakšati će joj integracije u suvremene europske gospodarske, kulturne i političke tokove.
